Kolektivni ugovor za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Posavskoj

Na temelju članka 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH” broj 43/99 i 32/00), a u skladu sa člankom 40. stavak 2. Statuta Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Županije Posavske Vlada Županije Posavske i Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Županije Posavske,  zaključuju

KOLEKTIVNI UGOVOR
za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Posavskoj

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

            Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor), za djelatnost osnovnog obrazovanja, uređuju se prava i obveze uposlenika u osnovnim školama i njima sličnim odgojno-obrazovnim ustanovama kao što su: redovne osnovne škole, specijalne osnovne škole, osnovne glazbene, osnovne umjetničke, osnovne škole za obrazovanje odraslih i druge škole osnovnog obrazovanja i odgoja (u daljnjem tekstu: osnovne škole) na teritoriju Županije Posavske.

Članak 2.

            Ugovorom se uređuju: radni odnosi, radno vrijeme, odmori i dopusti, zaštita zdravlja i sigurnost na radu; plaće, naknade plaće i nagrade; naknade štete; zaštita prava uposlenika; stručno usavršavanje i osposobljavanje za rad; djelovanje i uvjeti rada sindikata; mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova; štrajk; tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora kao i druga pitanja koja nisu regulirana Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Članak 3.

            Za pitanja koja nisu uređena Ugovorom, primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog ugovora F BiH do donošenja Općeg kolektivnog ugovora Županije Posavske.

Članak 4.

            Ravnatelj osnovne škole i drugi organi upravljanja i rukovođenja osigurat će sudjelovanje sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta općih akata koji reguliraju oblast radno-pravnih odnosa uposlenika u osnovnoj školi, a posebice Pravilnika o radu.

Općim aktima osnovne škole ne mogu se utvrditi manja prava uposlenika od onih koja su utvrđena Ugovorom.

II. RADNI ODNOSI

Članak 5.

            U osnovnoj školi radni odnos zasniva se između uposlenika i poslodavca.

Uposlenik u smislu ovog Ugovora je: učitelj, nastavnik, profesor, pedagog, psiholog, knjižničar, administrativni djelatnik, rizničar, knjigovođa, šef računovodstva, kućni majstor, domar, vozač, tajnik, kuhar-servirka, te drugi kvalificirani djelatnici, higijeničari, kuriri i drugi nekvalificirani djelatnici.

Poslodavac u smislu ovog Ugovora je osnovna škola kod koje je uposlenik u radnom odnosu.

Članak 6.

            Način i postupak zasnivanja radnog odnosa vrši se u skladu sa zakonom. Danom zasnivanja radnog odnosa smatra se dan potpisivanja Ugovora o radu između poslodavca i uposlenika.

Članak 7.

            Osoba koja ima opću zdravstvenu sposobnost, utvrđenu od nadležne zdravstvene ustanove, može zaključiti Ugovor o radu sa osnovnom školom.

Uposlenik koji u tijeku trajanja radnog odnosa u osnovnoj školi oboli od zarazne ili duševne bolesti ne može obavljati odgojno-obrazovni rad sve dok bolest traje.

Članak 8.

            Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi.

Ugovor o radu sadrži:

-        naziv i sjedište poslodavca,

-        ime i prezime, prebivalište odnosno boravište uposlenika,

-        trajanje ugovora o radu,

-        dan početka rada,

-        mjesto rada,

-        naziv radnog mjesto i kratak opis poslova,

-        duljinu i raspored radnog vremena,

-        plaću, dodatke na plaću, naknade, te razdoblja isplate,

-        trajanje godišnjeg odmora,

-        otkazni rok, kojeg su se dužni pridržavati uposlenik i poslodavac,

-        opis poslova i zadataka, normu sati, obveze koje proistječu za uposlenika iz radnog odnosa u pogledu stručnoga usavršavanja, daljnjeg osposobljavanja i unapređivanja vlastitog rada sukladno odgovarajućim pedagoškim standardima i normativima.

Umjesto podataka iz stavka 1. točke 7. do 11. ovog članka u Ugovoru o radu može se naznačiti odgovarajući zakon, Ugovor ili Pravilnik o radu kojim se utvrđuju ta pitanja.

Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme, ako Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 9.

            Ugovor o radu može se zaključiti na određeno vrijeme u sljedećim slučajevima:

-        zamjene odsutnog uposlenika do povratka odsutnog uposlenika, a najduže godinu dana;

-        za obavljanje izvanrednih, privremenih ili povremenih poslova čiji se opseg privremeno povećao, sukladno s općim aktom poslodavca;

-        zasnivanje radnog odnosa s pripravnikom;

-        drugim slučajevima utvrđenim Ugovorom.

Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.

Ako uposlenik izričito ili prešutno obnovi ugovor o radu na određeno vrijeme s istom osnovnom školom, odnosno izričito ili prešutno sklopi s njom uzastopno ugovore o radu na određeno vrijeme, na razdoblje dulje od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat će se ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako je to u interesu poslodavca.

Prijem pripravnika

Članak 10.

            Uposlenik pripravnik, koji zaključuje Ugovor o radu, osposobljava se za neposredan samostalan odgojno-obrazovni rad u vrijeme pripravničkog staža.

Pripravnički staž iz prethodnog stavka utvrđuje se sukladno Zakonu ili drugim propisima koji reguliraju djelatnost osnovnog obrazovanja.

Ukoliko uposlenik pripravnik ne položi stručni ispit u propisanom roku, prestaje mu radni odnos.

Za ostale uposlenike pripravnike u osnovnoj školi radni odnos zaključuje se na određeno vrijeme i to najduže godinu dana.

Volonterski rad

Članak 11.

            Uposlenici se mogu primati i bez zasnivanja radnog odnosa, na volonterski rad, na stručno osposobljavanje radi polaganja stručnog ispita, po postupku i na način koji je zakonom predviđen za pripravnike.

Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pisanom obliku.

Volonterski rad može trajati najduže godinu dana, koliko i pripravnički staž, ako to Zakonom nije drugačije regulirano.

Otkazni rok

Članak 12.

            Uposlenik, kome se otkazuje Ugovor o radu sukladno Zakonu o radu i ovim Ugovorom, ima pravo na otkazni rok zavisno od godina mirovinskog staža, kako slijedi:

-        do 5 godina mirovinskog staža 1 mjesec;

-        od 5do 10 godina mirovinskog staža 2 mjeseca;

-        od 10 do 15 godina mirovinskog staža 3 mjeseca;

-        od 15 do 20 godina mirovinskog staža 4 mjeseca;

-        preko 20 godina mirovinskog staža 6 mjeseci.

Županijski sindikat osnovnog obrazovanja obvezan je voditi listu uposlenika kojima je prestao radni odnos tj. otkazan Ugovor o radu.

Osnovna škola-poslodavac ne može zasnivati radni odnos sa novim uposlenikom, ako se na listi iz prethodnog stavka nadležnog Županijskog sindikata nalazi osoba koja je ranije radila kod danog poslodavca i ispunjava uvjete stručne spreme koja se traži, jer taj uposlenik ima prioritet u zapošljavanju.

III. RADNO VRIJEME

Članak 13.

            Raspored radnog vremena u okviru 40-satnog radnog tjedna i korištenje dnevnog i tjednog odmora, utvrđuje se Pravilnikom o radu poslodavca donesenim sukladno Zakonu i Pedagoškim standardima.

Članak 14.

            U okviru 40-satnog radnog tjedna uposlenici u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj školi imaju propisan broj sati tjedno: za nastavu, za pripremu nastave, izvannastavne aktivnosti, prisustvovanje sjednicama stručnih organa, rad na pedagoškoj dokumentaciji, suradnja sa roditeljima i individualni rad sa učenicima, utvrđen Pedagoškim standardima, normativima i Pravilnikom o radu poslodavca.

Uposlenik može imati, u pravilu, najviše 5 sati izravnog odgojno-obrazovnog rada u kontinuitetu.

Članak 15.

            U slučaju iznenadnog povećanja poslova ili kada do određenog roka treba izvršiti neke poslove koje nije moguće izvršiti u redovnom radnom vremenu, uposlenik je, na zahtjev poslodavca, obvezan raditi duže od punog radnog vremena, sukladno Zakonu o osnovnom školstvu.

Uposlenik je dužan prihvatiti prekovremeni rad do tri sata tjedno, ukoliko poslodavac od njega to zatraži. Za veći prekovremeni rad poslodavac je dužan tražiti pristanak uposlenika.

Prekovremeni rad za uposlenike u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ne može trajati više od 10 sati tjedno izvan nastavne norme, o čemu je poslodavac dužan obavijestiti organ nadležan za poslove inspekcije rada Županije.

IV. ODMORI I DOPUSTI

Članak 16.

            Dužina i vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se Ugovorom, Pravilnikom o radu i Zakonom.

Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote i nedjelje te dani u koje se po zakonu ne radi.

Članak 17.

            Uposlenik u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj školi, godišnji odmor koristi u vrijeme ljetnog raspusta, u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

U drugom periodu godine, uposlenik iz prethodnog stavka može koristiti godišnji odmor ukoliko se ne remeti odvijanje odgojno-obrazovnog procesa.

Trajanje godišnjeg odmora od 18 radnih dana uvećava se temeljem:

1. radnog staža

-          za svake tri godine najmanje jedan radni dan;

2. složenosti poslova i zadataka

-          visoka stručna sprema četiri radna dana;

-          viša stručna sprema tri radna dana;

-          za ostala radna mjesta jedan radni dan;

3. uvjeta rada

-          za otežane uvjete rada tri radna dana;

-          rad u smjenama i u neradne dane dva radna dana;

4. socijalnih zdravstvenih uvjeta:

-          majka sa jednim djetetom do sedam godina starosti jedan radni dan;

-          majka sa dvoje ili više djece do sedam godina starosti tri radna dana;

-          samohrani roditelj kod kojeg živi malodobno dijete

(za svako dijete do deset godina starosti) dva radna dana;

-          invalidi i uposlenici sa kroničnim oboljenjem uz nalaz

nadležnog liječnika dva radna dana;

5. rezultata rada:

-          za uspješne rezultate u radu jedan radni dan;

-          za naročito uspješne rezultate u radu dva radna dana.

Članak 18.

            Dnevni odmor za nastavnike i učenike organizira se sukladno kriterijima pedagoškog rada.

Dnevni odmor za ostale uposlenike škole traje 30 minuta i ne može se koristiti na početku ili na kraju radnog vremena.

Članak 19.

            Uposlenik koji nije stekao pravo na godišnji odmor, odnosno koji nema 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jedan radni dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec rada.

Članak 20.

            Temeljem plana korištenja godišnjeg odmora, poslodavac je dužan uposleniku uručiti rješenje o godišnjem odmoru, najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.

Članak 21.

            Korištenje godišnjeg odmora može se privremeno prekinuti na zahtjev poslodavca u slučaju kada je to neophodno radi izvršavanja neodložnih službenih poslova.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, uposlenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova nastalih prekidom korištenja godišnjeg odmora, a visina troškova dokazuje se odgovarajućim dokazima (vozne karte, računi o korištenju pansiona i sl.).

Uposlenik se ne može odreći prava na godišnji odmor.

Članak 22.

Uposlenik ima pravo na dopust sa rada uz naknadu plaće do 7 radnih dana u kalendarskoj godini u slučaju:

-          stupanja u brak do 7dana;

-          rođenja djeteta do 7 dana;

-          teže bolesti do 7 dana;

-          smrti člana uže obitelji ili domaćinstva do 7 dana;

-          u slučaju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda do 5 dana;

-          pripremanja stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta do 5 dana;

-          dobrovoljnog davanja krvi 2 dana;

-          sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima obrazovanja za sindikalne aktivnosti i drugo (odnosi se na članove županijskog povjerenstva, i to u izuzetnim okolnostima) 2 dana;

-          selidbe 2 dana;

-          nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 dan.

Ukoliko je tijekom kalendarske godine iskorišteno pravo na plaćeni dopust u trajanju od 7 dana, a ponovno je ispunjen jedan od uvjeta za korištenje plaćenog dopusta, poslodavac će odlučiti o pravu uposlenika u skladu s Pravilnikom o radu.

Članak 23.

            Uposleniku pripada dopust od dva plaćena i dva neplaćena radna dana u kalendarskoj godini, za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, u skladu s  Godišnjim planom i programom  rada osnovne škole.

Članak 24.

            Uposleniku se može odobriti neplaćeni dopust sa rada do 30 dana i to za:

-        pripremanje i polaganje ispita;

-        sudjelovanje u stručnim seminarima koji nisu vezani za radno mjesto;

-        gradnju ili popravku kuće ili stana;

-        njegu bolesnog člana uže obitelji;

-        sudjelovanje u kulturnim i športskim aktivnostima;

-        u drugim slučajevima u skladu s Pravilnikom o radu.

Dopust iz prethodnog stavka poslodavac će odobriti uposleniku samo pod uvjetom da se ne ometa normalno odvijanje nastavnog procesa.

V. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU

Članak 25.

            Poslodavac je dužan osigurati uposlenika za slučaj povrede na radu i u svezi sa radom, odnosno prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, u skladu sa zakonom.

Članak 26.

            Uposlenici su dužni brinuti o osobnom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih uposlenika i učenika.

Članak 27.

            Poslodavac je dužan omogućiti odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava sigurnost na radu, zaštita zdravlja uposlenika i odgovarajuća oprema propisana zakonom.

Članak 28.

            Poslodavac je dužan poduzeti donošenje potrebnih mjera za zaštitu uposlenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.

U slučaju smanjenja radne sposobnosti uposlenika o čemu je isti dužan priložiti odgovarajuću dokumentaciju sa dokazima iz razloga starosti 5 godina pred starosnu mirovinu; profesionalnog oboljenja ili povrede na radu.

Poslodavac će uposleniku umanjiti 40-satnu tjednu normu za 4 sata neposrednog-odgojnog obrazovnog rada, bez smanjenja plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okolnosti.

Članak 29.

            Uposlenik-žena ima pravo na posebnu zaštitu za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta sukladno Zakonu o radu i Pravilniku o radu.

Uposlenik ima pravo na neplaćeni dopust do tri godine života djeteta, uz prethodno podnesen pisani zahtjev poslodavcu i dokaz da to pravo ne koristi drugi bračni drug.

VI. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I NAGRADE

Članak 30.

            Osnovna plaća je najniži iznos koji se uposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe složenosti, normalne uvjete i rezultate rada.

Osnovnu plaću uposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je uposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža.

Najniža plaća uposlenika u osnovnoj školi ne može biti manja od 70% prosječne plaće korisnika Proračuna Županije Posavske, prema posljednjim objavljenim podacima u Ureda za statistiku (posljednje izvješće) za područje Županije Posavske, računajući od dana primjene ovog Ugovora.

Članak 31.

            Osnovica za obračun plaće dobiva se kada se najniža plaća podijeli s koeficijentom najmanje vrijednosti.

Prilikom utvrđivanja osnovice za plaću uposlenika u osnovnoj školi po proceduri iz prethodnog stavka, vodit će se računa da uposlenik u osnovnoj školi ne može biti u nepovoljnijem položaju od službenika organa uprave u Županiji Posavskoj.

U slučaju povećanja troškova života ili inflacije veće od 5% obvezno je usklađivati osnovicu za utvrđivanje visine plaće.

Isto tako, u slučaju povećanja koeficijenta djelatnicima u organu uprave koji se financiraju iz Proračuna Županije, Vlada se obavezuje odmah uskladiti koeficijente djelatnika u osnovnom obrazovanju u suradnji sa sindikatom.

Pored predlagača za utvrđivanje osnovice određene Zakonom, kao ravnopravan partner sudjelovat će i sindikat.

Članak 32.

Poslovi uposlenika vrednuju se utvrđivanjem koeficijenta i njegovim množenjem s osnovicom kako bi se utvrdila osnovna plaća.

Koeficijent iz stavka 1. utvrđuje se za:

-          nekvalificirano osoblje 2,70;

-          polukvalificirano osoblje 2,90;

-          kvalificirano osoblje 3,30;

-          visoko kvalificirano osoblje 4,10;

-          administrativno i financijsko osoblje SSS  3,80;

-          nastavno osoblje SSS i apsolventi VŠS 4,50;

-          apsolventi VSS 4,80;

-          viša stručna sprema 5,10;

-          visoka stručna sprema 6,00;

-          stručni suradnik VSS  6,00;

-          ravnatelj (VŠS) 7,00;

-          voditelj smjene (VŠS) 6,00;

-          ravnatelj (VSS) 7,50;

-          voditelj smjene (VSS) 6,50;

-          ako djelatnik nema odgovarajući profil stručne spreme, a ima razinu stručne spreme koja je predviđena tim radnim mjestom, koeficijent za plaću mu se umanjuje za 0,25.

Smanjenje i uvećanje koeficijenata vršit će se sukladno Pravilniku o radu, ovom

ugovoru i uz suglasnost sindikata.

Sve druge vrste naknada koje su vezane za povećanje broja odjela i proširenje opsega djelatnosti bit će regulirane Standardima i normativima za djelatnost osnovnog obrazovanja.

Članak 33.

            U okviru djelatnog odnosa, nastavno osoblje stručni suradnici i ravnatelj mogu napredovati u struci što je definirano Pravilnikom o ocjenjivanju i stjecanju zvanja za nastavnike u osnovnom i srednjem školstvu (“Narodne novine Županije Posavske”, broj 5/99 i 5/01).

Učiteljima, stručnim suradnicima i ravnatelju koji steknu zvanje mentora plaća se uvećava do 10%, a savjetnika do 20%. Primjenjuje se kada su ispunjeni svi uvjeti od strane nastavnika, a za stjecanje zvanja mentora ili savjetnika.

Članak 34.

            Uposleniku, koji radi na poslovima u otežanim uvjetima rada, utvrđenim Pravilnikom o radu, pripada pravo na posebni dodatak na plaću u visini do 20%, u skladu sa Pedagoškim standardima.

Za otežane uvjete rada plaća djelatnika uvećava se ovisno o težini uvjeta rada. Otežanim uvjetima rada u smislu prethodnog stavka smatra se:

-          rad učitelja po prilagođenom programu u okviru redovitog odjela naknada 5%;

-          rad u kombiniranim odjeljenjima: sa dva odjela naknada 10%; sa tri naknada 15%;

-          sa četiri u osnovnoj školi u trajanju od osam godina naknada  15%,

-          vođenje četvororazrednog područnog odjela redovne škole naknada do 5 %; ( 2%  po odjelu)

-          Vođenje osmorazredne područne škole naknada do 10%; ( 2%  po odjelu)

-          voditelju umjetničkih odjela naknada 5%,

-          učiteljima predmetne nastave koji rade po prilagođenom programu u okviru redovitog odjela pripada po programu i nastavnom predmetu naknada 1%

Dodaci se međusobno ne isključuju.

Članak 35.

            Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu mirovinskog staža za 0,5%, s tim da ukupno uvećanje ne može biti veće od 20%.

Članak 36.

Uposlenik ima pravo na uvećanu plaću za:

-          prekovremeni rad najmanje 30% na osnovnu plaću;

-          noćni rad najmanje 50% na osnovnu plaću;

-          rad na dan tjednog odmora najmanje 20% na osnovnu plaću;

-          rad u dane blagdana koji se po Zakonu ne rade 50% na osnovnu plaću.

Dodaci se međusobno ne isključuju.

 

Regres

Članak 37.

            Uposleniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora.

O visini regresa Vlada Županije Posavske i sindikat pregovarat će svake godine u postupku donošenja odluke o regresu i Prijedloga Županijskog proračuna.

Novčani iznos, u pravilu, isplaćuje se jednokratno, a najkasnije do 15.07. tekuće godine.

Naknade za ishranu u tijeku rada

Članak 38.

            Uposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u tijeku rada (topli obrok) u iznosu od 2% prosječne neto plaće Federacije BiH ostvarene u posljednjem mjesecu godine koja prethodi isplati naknade za topli obrok.

Jubilarne i druge nagrade

Članak 39.

            Uposleniku za neprekidan rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi pripada pravo na jubilarnu nagradu ako u vremenu od 01. srpnja prethodne godine do 30. lipnja tekuće godine navrši:

10 godina – 100,00 KM;

20 godina – 200,00 KM;

30 godina – 300,00 KM;

40 godina – 400,00 KM.

Jubilarne nagrade vrijede za sve uposlenike u školi, a o visini nagrade će Vlada i sindikat pregovarati svake godine u postupku donošenja Prijedloga proračuna Županije Posavske.

Izuzetno, ako se zbog ekonomskih teškoća ne mogu osigurati sredstva za jubilarne nagrade u iznosima iz stavka 1. ovog članka, poslodavac, uz pribavljenu suglasnost sindikata, može donijeti odluku o nižim isplatama, ali ne manje od 70% visine nagrade utvrđene ovim Ugovorom a niti više od iznosa u stavku 1. ovog članka.

Jubilarna nagrada isplaćuje se slijedećeg mjeseca nakon što uposlenik ostvari pravo na jubilarnu nagradu.

Jubilarne nagrade se ne mogu isplaćivati retroaktivno.

Članak 40.

            Učiteljima voditeljima sekcija ekipa i drugih oblika izvannastavnih aktivnosti čiji učenici postignu zapažene rezultate kroz učešće u natjecanju, smotrama, javnim nastupima i natječajima u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji, a koja se održavaju u organizaciji Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa Županije Posavske, Stručnih asocijacija i međunarodnih organizacija koje su planirane u godišnjem programu rada škole pripada pravo na nagradu za osvojena mjesta I., II., III. na Županijskom, Međužupanijskom, Federalnom, Državnom i Međunarodnom nivou, a o visini nagrade će se dogovarati predstavnici škola, Ministarstvo i sindikat sukladno uspjehu.

Članak 41.

            Uposleniku za božićno-novogodišnje blagdane pripada pravo na isplatu blagdanske naknade u jednakom iznosu.

O visini blagdanske naknade Vlada Županije Posavske i sindikat pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Županijskog proračuna.

Blagdanska naknada isplatit će se najkasnije do 23.12. tekuće godine.

Otpremnina

Članak 42.

            Uposleniku kome prestaje radni odnos zbog odlaska u mirovinu isplaćuje se otpremnina u visini od najmanje tri prosječne plaće uposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca prije umirovljenja.

Članak 43.

            Uposlenik koji je s poslodavcem zaključio ugovor na neodređeno vrijeme, u kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, bez njegove krivice, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu sukladno Zakonu o radu.

Otpremnina se isplaćuje najkasnije posljednji dan rada kod poslodavca.

VII. NAKNADA ZA PRIJEVOZ NA POSAO I S

POSLA

Članak 44.

            Uposlenik čije je mjesto stanovanja u Županiji Posavskoj udaljeno od radnog mjesta više od 5 km ima pravo na naknadu troškova u visini prijevoza sredstvima javnog prometa.

VIII.  NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA

Članak 45.

Ako je uposlenik odsutan s rada zbog bolovanja, pripada mu naknada plaće u visini 80% od njegove osnovne plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego što je započelo bolovanje, s tim da ne može biti manja od minimalne plaće.

Naknada u 100% iznosu osnovne plaće pripada uposleniku kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu i porodiljskog bolovanja, privremene spriječenosti zbog bolesti i komplikacija izazvanih trudnoćom, te bolničkog ležanja.

IX. OSTALE NAKNADE

Članak 46.

            Uposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na naknadu u sljedećim slučajevima:

-          smrti uposlenika u visini četiri iznosa najniže plaće u županijskim tijelima uprave;

-          smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi djelatnika u visini dva iznosa najniže plaće u županijskim tijelima uprave;

-          bolovanja uposlenika dulje od 90 dana u visini jednog iznosa najniže plaće u tijelima županijske uprave;

-          otklanjanja posljedica elementarne nepogode na imovini uposlenika, u visini dva

-          iznosa najniže plaće u županijskim tijelima uprave.

Kao osnovica za utvrđivanje prava iz stavka 1. ovog članka uzima se najniža plaća u županijskim tijelima uprave za posljednji mjesec prije stjecanja prava za isplatu.

X. NAKNADA ŠTETE

Članak 47.

            Poslodavac je dužan naknaditi štetu uposleniku, koju on pretrpi na poslu ili u svezi s poslom, po općim propisima za naknadu štete.

Kad uposlenik na poslu ili u svezi s poslom, namjerno ili iz krajnje nepažnje prouzrokuje štetu poslodavcu, nadležni organ upravljanja, sukladno zakonu, utvrdit će visinu i način naknade štete.

Ako se šteta ne može utvrditi točno, ili bi utvrđivanje štete proizvelo nerazmjerne troškove, šteta se može utvrditi u paušalnom iznosu, na način propisan Pravilnikom o radu.

Članak 48.

            Ako je šteta nastala na stvari, poslodavac može dozvoliti da se šteta naknadi uspostavom pređašnjeg stanja stvari, u određenom roku, o trošku uposlenika.

Poslodavac može uposleniku na njegov zahtjev, zavisno od njegovog materijalnog stanja, omogućiti plaćanje naknade štete u obrocima.

Poslodavac može iznos štete umanjiti ili osloboditi uposlenika obveza plaćanja štete, ovisno od imovnog stanja uposlenika i njegovog odnosa prema radu.

XI. ZAŠTITA PRAVA

Članak 49.

            Poslodavac je dužan odluke, rješenja i druge akte koji se odnose na ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti uposlenika, dostaviti uposleniku u pisanom obliku s obrazloženjem i poukom o pravnom lijeku, u rokovima određenim zakonom.

Članak 50.

            Prilikom razmatranja prigovora podnesenih na rješenja i akte iz prethodnog članka  poslodavac je dužan razmotriti mišljenje sindikata i u pisanoj formi odgovoriti, ako je uposlenik tražio zaštitu svojih prava preko sindikata.

Članak 51.

            U slučaju povrede nekog prava iz radnog odnosa uposlenika, može se pokrenuti postupak mirnog rješavanja spora, prije ostvarivanja prava putem suda ukoliko prihvate obje strane.

Za rješavanje spora može se imenovati komisija, sukladno Pravilniku o radu.

Komisija može zatražiti posredovanje Sindikata s ciljem traženja zaštite od nadležnih inspekcijskih službi i drugih nadležnih organa.

Članak 52.

            U slučaju spora u realizaciji prijedloga komisije iz prethodnog članka, rješavanje nastalog spora strane mogu povjeriti arbitraži.

Strane u sporu formiraju tročlano Arbitražno vijeće u koje po jednog člana imenuju uposlenik i poslodavac, a trećeg člana sporazumno imenuju obje strane.

Rad Arbitražnog vijeća regulira se Pravilnikom o radu.

Protiv odluke Arbitražnog vijeća žalba nije dopuštena.

XII. STRUČNO USAVRŠAVANJE I

OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 53.

            Poslodavac može omogućiti uposleniku, u tijeku radnog odnosa, stručno  osposobljavanje i usavršavanje za rad:

-          upućivanjem na stručno usavršavanje,

-          upućivanjem na školovanje ili specijalizaciju,

-          prisustvo organiziranim seminarima i tečajevima.

Uposlenik ima pravo na naknadu plaće i drugih primanja za vrijeme odsutnosti s posla zbog stručnog i pedagoškog usavršavanja, osposobljavanja i prekvalifikacije, ako ga na dodatnu edukaciju upućuje poslodavac.

Članak 54.

            Prilikom uvođenja novog načina organiziranja nastave, novih nastavnih pomagala ili nastavne tehnike, sukladno Nastavnom planu i programu i Pedagoškim standardima za osnovnu školu, poslodavac je o svom trošku dužan omogućiti uposleniku stručnu obuku.

Članak 55.

Uposlenik je dužan da se stručno i pedagoški usavršava i osposobljava, sukladno Zakonu, Ugovoru i Pravilniku o radu.

XIII. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I

SINDIKALNIH POVJERENIKA

Obveze socijalnih partnera

Članak 56.

            Strane potpisnice obvezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri na načelima promicanja socijalnog partnerstva i kolektivnog pregovaranja.

Ako zbog promjena okolnosti koje nisu postojale niti su bile poznate u trenutku zaključivanja ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršiti, ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće jednostrano prekršiti ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predložiti izmjenu Ugovora sa otkaznim rokom od 3 mjeseca s tim da je nezadovoljna strana dužna predložiti novo rješenje.

Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa obvezno je zatražiti mišljenje Sindikata, potpisnika Ugovora, prije predlaganja Zakona i donošenja propisa koji su od utjecaja na prava i obveze koje proizlaze iz radnog odnosa uposlenika.

Obavijest o izboru sindikalnog predstavnika

Članak 57.

            Sindikat djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

Sindikat je dužan obavijestiti poslodavca o izboru i imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Prava sindikalnih povjerenika i predstavnika

Članak 58.

            Ravnatelj je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućit pristup i uvid u podatke i dokumentaciju u svezi sa ostvarivanjem i zaštitom prava uposlenika.

Ravnatelj je dužan primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od dva dana – ukoliko nije opravdano odsutan.

Ravnatelj je dužan u pisanom obliku odgovoriti na dopise sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika, koji se odnose na zaštitu prava uposlenika najkasnije u roku od pet dana.

Sindikalni povjerenik ili predstavnik ne smije biti spriječen ili ometen u obnašanju svoje dužnosti ako djeluje u skladu sa Zakonom i Ugovorom.

Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik ima i druga prava određena  Zakonom i Ugovorom.

Sindikalni povjerenik dužan je pred poslodavcem predstaviti se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.

Prava iz prethodnih stavaka ovog članka pripadaju jednako sindikalnom povjereniku kao i sindikalnim predstavnicima.

Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi te dužnosti smatra se ozljedom na radu kod poslodavca, ako je put i odsustvovanje s posla u skladu s člankom 22. stavak 1. alineja 8. ovog Ugovora.

Sindikalne aktivnosti i sastanci

Članak 59.

            Ravnatelj je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno sindikalnom predstavniku kao i članovima povjereništva omogućiti obavljanje sindikalne aktivnosti u radno vrijeme na način i u opsegu koji ovisi o veličini i organizaciji rada ustanove, ako to ne remeti odvijanje nastavnog procesa.

Članovi sindikalnog povjereništva imaju pravo držati sindikalne sastanke u radno vrijeme škole vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne šteti djelotvornosti poslovanja škole.

Svi članovi Sindikata imaju pravo, jednom u šest mjeseci, održati sindikalni skup u radno vrijeme, pazeći da se sastanak organizira u vrijeme i na način koji najmanje narušava poslovanje škole, o čemu trebaju obavijestiti ravnatelja.

Sindikalni predstavnik, povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjerenstva imaju pravo na plaćeni dopust za sindikalne tečajeve, seminare, kongrese i konferencije u trajanju od ukupno osam dana godišnje.

Uvjeti za rad sindikata

Članak 60.

            Ravnatelj je dužan, u skladu za zahtjevima Sindikata i mogućnostima škole, za rad Sindikata osigurati bez naknade najmanje sljedeće uvjete:

-          prostoriju za rad Sindikata ako postoji mogućnost u pravilu odvojenu od mjesta rada i odgovarajući prostor za održavanje sindikalnih sastanaka,

-          pravo na korištenje telefona, telefaksa i drugih tehničkih sredstava i opreme u mjeri nužnoj za ostvarivanje sindikalne aktivnosti,

-          slobodu podjele tiska, sindikalnog izvješćivanja i oglašavanja na oglasnim pločama Sindikata za redovne sindikalne aktivnosti, a u vrijeme štrajka odnosno provođenja drugih sredstava pritiska i na drugim mjestima po odluci Sindikata,

-          postavljanje oglasne ploče o svom trošku u zbornici škole ili na drugom mjestu dostupnom najvećem broju uposlenika,

-          obračun sindikalne članarine i drugih obustava preko isplatnih lista prema obračunu plaća i doznačivanju članarine na račun sindikata, a na temelju pisane izjave člana sindikata.

Zaštita sindikalnog povjerenika

 Članak 61.

            Sindikalnog povjerenika za obnašanje sindikalne dužnosti, ravnatelj ne može staviti u nepovoljniji položaj bez suglasnosti sindikata, izuzev ako se ne radi o težoj povredi radne dužnosti.

Sindikalnom povjereniku za obavljanje aktivnosti u sindikalnoj podružnici i šire pripada naknada od tri sata tjedno. Ukoliko  se trosatno radno vrijeme ne može svesti u 40-satno tretirat će se kao prekovremeni  rad i bit će plaćen iz sredstava sindikata.

Naknada županijskom predsjedniku za obavljanje aktivnosti u SSOOiO ŽP i šire pripada naknada od šest sati tjedno. Ukoliko se šestosatno radno vrijeme ne može svesti u 40-satno tretirat će se kao prekovremeni rad i bit će plaćen iz sredstava škole, odnosno Vlade.

Članak 62.

            Poslodavac je dužan omogućiti da nadležna financijska služba u osnovnoj školi vrši obračun i naplatu sindikalne članarine putem platnih lista članova sindikata i doznači je u korist naznačenog žiro računa sindikata.

Članak 63.

            Sindikat se obvezuje da će djelovati sukladno Ustavu, konvencijama MOR-a, zakonom i ovim Ugovorom.

Članak 64.

            Dužnost sindikata je da obavijesti poslodavca o izboru i imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.

Članak 65.

            Tijela upravljanja Sindikata mogu odlučiti da se određene funkcije u Sindikatu na županijskoj i federalnoj razini organiziranja mogu obavljati profesionalno.

Uposleniku koji je u radnom odnosu u osnovnoj školi, nakon izbora za sindikalnog povjerenika izvršit će se dopuna osnovnog ugovora o radu kojim će se precizirati vrijeme predviđeno za obavljanje te funkcije, plaća i druga pitanja. Dio plaće koju bi sindikalni povjerenik ostvario na toj funkciji osigurava se iz prihoda Sindikata.

Članak 66.

            Nakon isteka profesionalnog mandata uposlenika iz članka 65. ovog Ugovora, poslodavac je dužan vratiti uposlenika na poslove koje je obavljao u osnovnoj školi prije izbora na funkciju ili na poslove koji odgovaraju njegovoj stručnoj spremi.

Članak 67.

            Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije u Sindikatu, uposleniku pripada plaća u visini koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili plaća utvrđena aktima Sindikata, ukoliko je to povoljnije za njega. Sindikalnom aktivisti koji profesionalno obavlja funkciju u sindikatu na županijskoj razini organiziranja, naknada za puno radno vrijeme isplaćuje se iz sredstava Sindikata.

Članak 68.

            Aktima sindikata sukladno zakonu, utvrdit će se plaće za profesionalno obavljanje funkcija.

Članak 69.

            Sindikalni povjerenik za vrijeme trajanja mandata, odnosno šest mjeseci nakon isteka mandata rada u sindikatu, ne može se bez suglasnosti organizacije Sindikata:

-          premjestiti na druge poslove i zadatke u osnovnoj školi ili u drugu odgojno-obrazovnu ustanovu;

-          odrediti kao višak uposlenika;

-          premjestiti na nepovoljnije radno mjesto;

-          sniziti osnovna plaća u okviru istih uvjeta rada, niti pokrenuti disciplinski ili odštetni postupak, ukoliko se ne radi o težoj povredi radne dužnosti.

Članak 70.

            Rukovodeći i upravni organi osnovne škole dužni su blagovremeno obavijestiti sindikalnog povjerenika o sjednicama organa u osnovnoj školi i omogućiti mu sudjelovanje na sjednicama kada se raspravlja o pravima i položaju uposlenika u školi, te razmotriti prijedloge i stavove sindikata o pitanjima koja se raspravljaju.

Ravnatelj osnovne škole dužan je primiti i saslušati sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i dati na uvid sva dokumenta iz djelokruga rada škole.

Članak 71.

U osnovnoj školi, sindikalni povjerenik ima pravo:

-          sudjelovati u planiranju mjera za unapređivanje uvjeta rada;

-          biti informiran o promjenama bitnim za sigurnost i zdravlje uposlenika;

-          osposobljavati se i usavršavati za izvršavanje poslova vezanih za zaštitu na radu;

-          biti nazočan kod inspekcijskih pregleda, vezanih za utvrđivanje radnih uvjeta;

-          staviti primjedbe na nalaz i mišljenje inspektora;

-          tražiti od uposlenika da poštuju mjere zaštite na radu;

-          prisustvo sjednicama Školskog odbora, ako su vezane za zaštitu prava članova sindikata.

XIV. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH

SPOROVA

Članak 72.

            Kolektivni radni spor, koji se ne može riješiti pregovaranjem ugovornih strana, rješava Mirovno vijeće u postupku mirenja, sukladno Zakonu o radu.

Ukoliko ugovorene strane prihvate prijedlog Mirovnog vijeća, prijedlog ima pravnu snagu.

Članak 73.

            Ukoliko ugovorne strane odbiju prijedlog Mirovnog vijeća, rješavanje kolektivnog radnog spora mogu tražiti u postupku arbitraže, sukladno Zakonu o radu i ovom Ugovoru.

Arbitražu u smislu stavka 1. ovog članka vodi Arbitražno vijeće koje sačinjava neparan broj arbitara, i to ugovorene strane biraju isti broj arbitara, a jednog arbitra sporazumno.

Svaki arbitar mora imati zamjenika.

Arbitražno vijeće bira predsjednika.

Arbitri se biraju sa liste istaknutih i priznatih znanstvenih javnih osoba i uposlenika u oblasti obrazovanja.

Listu arbitara u smislu ovog članka utvrđuju ugovorene strane u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Ugovorene strane mogu donijeti poslovnik o radu Arbitražnog vijeća.

Članak 74.

            Rad Arbitražnog vijeća je javan.

Za rad Arbitražnog vijeća strane u sporu dužne su osigurati potrebnu dokumentaciju i pružiti sve informacije potrebne za donošenje konačne odluke.

Odluka Arbitražnog vijeća je konačna i ima pravnu snagu ovog Ugovora.

XV. ŠTRAJK

Članak 75.

            Radi zaštite i ostvarivanja radnih i socijalnih prava i interesa koji se ne mogu riješiti pregovorima s poslodavcem,

niti drugim mjerama, uposlenici u osnovnim školama mogu, na poziv Sindikata, organizirati štrajk pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom o radu, Zakonom o štrajku i Ugovorom.

Članak 76.

            Za vrijeme važenja Ugovora Sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su njime regulirana.

Zabrana štrajka iz stavka 1. ovog članka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune Ugovora.

Sindikat ima pravo organizirati štrajk solidarnosti s drugim sindikatima uz najavu prema odredbama Ugovora, a u skladu s Pravilima štrajka Saveza samostalnih sindikata BiH do donošenja vlastitih pravila.

Odluku o štrajku donosi Županijsko povjerenstvo Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Županije Posavske, ako je zahtjev potpisalo najmanje 70% članova Sindikata, deset dana prije datuma određenog za početak štrajka.

Sindikat je dužan ne zlorabiti funkciju profesije.

Članak 77.

            Na dan najave štrajka, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Županije Posavske mora objaviti Pravila o štrajku.

Štrajkom rukovodi Štrajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora štrajka koji je dužan održavati vezu s drugom ugovornom stranom, kako bi se nastavilo pregovaranje i rješavanju te otklanjanje razloga za štrajk, sukladno Zakonu.

U sporazumnom rješavanju nastalog spora sudjeluju uposlenici u osnovnim školama, predstavnici osnovnih škola kao poslodavac.

Članak 8.

            Uposlenik u osnovnoj školi, koji sudjelujući u štrajku poštuje odredbe Ugovora, Zakona o radu, Zakona o štrajku i odluke Štrajkačkog odbora, ima punu zaštitu Sindikata, dok u suprotnom nema tu zaštitu.

Članak 79.

            Sindikat može organizirati štrajk upozorenja u trajanju najduže dva sata tijekom dana.

Članak 80.

            Štrajk prestaje odlukom Štrajkačkog odbora nakon postizanja dogovora i rješavanja zahtjeva uposlenika u štrajku s nadležnim organom. 

XVI. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE

KOLEKTIVNOG UGOVORA

Članak 81.

            Tumačenje i praćenje primjene ovog Ugovora, vršit će zajednička komisija koju u roku od 30 dana od dana potpisivanja imenuju ugovorne strane.

Komisija za tumačenje Ugovora zadužuje se za:

-          tumačenje odredaba Ugovora;

-          praćenje izvršenja Ugovora i izvještavanje strana o kršenju Ugovora;

-          obavljanje drugih poslova određenih Ugovorom.

Na zahtjev jedne od ugovorenih strana, komisija iz stavka 1. ovog članka, obvezna je dati tumačenje odredaba u roku od 8 dana od dana prijema zahtjeva.

Komisiju čine po dva člana predstavnika potpisnika Ugovora i njihova dva zamjenika.

Komisija donosi Poslovnik o svom radu.

Sve odluke komisija donosi glasovanjem.

Ugovorne strane su dužne pridržavati se tumačenja i odluka komisije.

U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba Ugovora, sporna pitanja dostavit će se na rješavanje Arbitražnom vijeću iz članka 73. ovog Ugovora.

XVII.  PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 82.

            Kolektivni ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme, a svaka ugovorna strana može predložiti njegove izmjene i dopune.

Na inicijativu za izmjene Ugovora druga ugovorna strana mora se pismeno očitovati u roku od petnaest dana od dana prijema prijedloga, te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od trideset dana od dana primitka prijedloga.

Izmjene i dopune Ugovora vrše se na način na koji je i donesen.

Osnovne škole dužne su uskladiti pravilnike o radu i druga opća akta sa Zakonom o radu i ovim Ugovorom u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu Ugovora.

Članak 83.

            Ugovor se smatra zaključenim kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana.

Ovaj Ugovor važi na teritoriji Županije Posavske.

Za tumačenje odredaba i praćenje primjene ovog Ugovora potpisnici će imenovati po dva predstavnika potpisnika u zajedničku komisiju u roku od trideset dana od dana potpisivanja.

Na zahtjev jedne od ugovorenih strana, komisija je obavezna dati tumačenje odredaba ovog Ugovora u roku od osam dana od dana zahtjeva.

Članak 84.

            Odredbe ovog Ugovora neće se primjenjivati ako je drugim propisom, Općim kolektivnim ugovorom,  Zakonom o radu ili drugim propisom iz oblasti obrazovanja pojedino pitanje za uposlenika  povoljnije uređeno.

Članak 85.

            Danom stupanja na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni ugovor za djelatnost osnovnog obrazovanja u Županiji Posavskoj, broj: 23/02 od 27.08.2002. (“Narodne novine Županije Posavske”, broj: 01/03)

Članak 86.

            Izuzetno, u slučaju da poslodavac ne može osigurati isplatu plaća i drugih novčanih naknada koje su određene ovim Ugovorom, isplata će se izvršiti u skladu s materijalnim mogućnostima poslodavca, odnosno sukladno s utvrđenim proračunom uz suglasnosti ugovornih strana.

Članak 87.

            Zaključeni Ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Narodnim novinama Županije Posavske”.

Za Vladu Županije Posavske
Ministar prosvjete, znanosti,
kulture i športa Županije Posavske
Stipo Ivanković, prof. v.r.
Broj: 01-02-71/06
Orašje, 09.03.2006.

Za Samostalni sindikat
osnovnog obrazovanja i odgoja
Županije Posavske
Ilija Džojić, nastavnik v.r.
Broj: 09/06
Orašje, 09.03.2006.